Da li nam tehnologija upropašćava živote?

Napreci u tehnologiji izmenili su svet u poslednjih 50 godina na način na koji naše bake i deke to nisu mogli ni da zamisle. Možemo (virtuelno) obići svet za dan, informacije koje su nekad bile dostupne isključivo u bibliotekama sada nosimo u džepu, a sve što nam ikada zatreba može biti dostavljeno na naš kućni prag.

Kada je sve što nam treba udaljeno od nas pritiskom na dugme, koja je poenta izlaska napolje?

Moderna tehnologija pomaže u tome da podignemo čitavu generaciju dece koja je privržena ekranima i koja nije spoznala ništa drugo. Ovo je zabrinjavajuće na mnogo načina: pametni telefoni su relativno nova pojava, te ne postoji način da mi zapravo saznamo na koji način sati gledanja u ekran mogu uticati na razvoj deteta, socijalne veštine i opšti pogled na svet.

Međutim, bilo bi jako nemarno od nas samih da jednostavno okrenemo leđa svemu tome i pripišemo zavisnost od tehnologije ,,problemu roditeljstva“ koji samo pogađa najmlađe generacije. Mi, mladi i odrasli smo jednako pod uticajem.

Svakoga dana šaljemo poruke, tvitujemo i imejlujemo kroz život. Balans između posla i života, kao i poštovanje slobodnog vremena, potpuno je narušen jer se možemo prijaviti na svoje naloge bilo gde i bilo kad. Sve što bismo ikada želeli da pročitamo ili pogledamo možemo preuzeti sa interneta, a da se ni ne pomerimo iz kreveta.

Sada se postavlja pitanje – da li je to krivica tehnologije ili nas samih? Zar nije zadatak tehnologije da olakša i ubrza stvari?

Do neke mere bi trebalo da postoji društvena i moralna odgovornost, naročito pri stvaranju proizvoda za koje postoji mogućnost da stvore zavisnost, ali bilo bi šašavo da ,,proklinjemo“ čudesni napredak tehnologije samo zato što provodimo previše vremena uz nju.

Tako da, možda, mi imamo odgovornost: Da koristimo tehnologiju u dobre svrhe i da budemo dovoljno svesni da spoznamo momenat kada počne da utiče na naše fizičko i mentalno zdravlje – da aktivno sprečavamo da tehnologija preuzme kontrolu nad svim aspektima naših života.

Za početak:

  • Nadgledajte svoju upotrebu društvenih mreža

Koliko vremena provodite uz društvene mreže svakoga dana? Ako je više od 15ak minuta, možda je malo previše. Pokušajte da ih iz nekog dela dana potpuno eliminišete, bilo da je to uz vašu jutarnju kafu ili dok se opuštate uveče.

  • Dobro isplanirajte vreme kad radite, nasuprot vremenu kad se opuštate

Iako je ovo najvažnije za samozaposlene, ovo važi za sve i svakoga: Ostavite posao na poslu. Kada se vratite kući, posvetite se svom hobiju i/ili dragim ljudima.

  • Izlazite napolje što češće možete

Sigurno postoji neki deo vašeg grada ili mesto koje vam je omiljeno. Kada imate slobodan dan, idite na trčanje, u šetnju, idite do parka ili pozovite društvo na piće. Družite se sa voljenim ljudima, kao i sa prirodom i, zaboga, držite za to vreme telefon u torbi.

MCT zanima vaše mišljenje o ovome. Podelite ga sa nama u komentarima!

Foto: Pexels

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp