Tri psihološke teorije koje su zapravo mitovi

Ne postoji polje nauke koje dopušta više netačnih teorija od psihologije. Možda je to zbog toga što je psihologija nauka o tome ko smo, a to navodi mnoge ,,teoretičare“ da govore o tome kako i zašto radimo to što radimo (ponekad ni mi nismo izuzetak!).

Znajući to, izdvojile smo kratku listu najčešćih pogrešnih tumačenja ljudskog ponašanja. Verujemo da će vas iznenaditi.

Učimo bolje u zavisnosti od odgovarajućih ,,stilova za učenje“

Kao što težimo ka tome da se držimo svojih osobenosti – poput horoskopskog znaka ili tipa ličnosti – ljudi se često kunu na vernost određenim stilovima učenja. Ispostavlja se da je vrsta gradiva ono što određuje kako je najbolje da ga učimo, a ne pojedinačna ličnost.

Mentalne bolesti su uzrokovane disbalansom u mozgu

Ovo je do sad najiznenađujući mit sa kojim smo se susreli. Kako se čini, ne postoji idealan ili tačan balans hemikalija u mozgu – što je malo poznata činjenica. Ovaj mit je delom nastao zbog toga što antidepresivi menjaju nivo neurohemikalija. To, naravno, ne znači da disbalans uzrokuje bilo kakve probleme.

Pogrešna situacija može svakoga pretvoriti u lošu osobu

Ovo verovanje utemeljeno je čuvenim eksperimentom iz zatvora Stenford. Zahtevao je da studenti glume zatvorenike ili čuvare. ,,Čuvari“ su vremenom postali nasilni i primorali naučnike da prekinu eksperiment i dođu do zaključka da i najbolji ljudi postanu agresivni kada se nađu u ,,pravoj“ situaciji. Ono što je manje poznato je da je eksperiment pun mana i da su skorija istraživanja bila suprotstavljena zaključcima stenfordskog. Mnogi psiholozi danas veruju da dinamika grupe utiče na datu situaciju više nego išta drugo.

Foto: Pexels

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp